Kako sprečiti infarkt srca

Kako sprečiti infarkt srca

Srčani infarkt nastaje zbog naglog zapušenja krvnog suda. Najčešće je u pitanju dugogodišnje suzenje, sa naglim nastankom tromba.

Postoji više faktora rizika i posrednih uzroka infarkta.

To su:

Povišen krvni pritisak

Diabetes (šećerna bolest)

Povišene masnoće u krvi (holesterol, trigliceridi)

Pušenje

Konzumiranje psihoaktivnih supstnci (alkohol, droge)

Fizička neaktivnost

Gojaznost 

Simptomi srčanog udara

Tipičan simptom srčanog udara je bol u grudima i nelagodan pritisak u grudnom košu  koji moze da se širi u vilicu, vrat i levu ruku. Tegobe su praćene osećajem gušenja, nedostatka vazduha koji je često praćen velikim strahom od smrti.
Infarkt može dati različite simptome, zavisno od lokalizacije. Na primer infarkt donjeg zida (ili dijafragmalni infarkt) zbog iritacije dijafragme i želuca daje mučninu i nagon na povraćanje, obilno preznojavanje, naglo nastalu slabost i malaksalost organizma.
Međutim, bol kao najtipičniji simptom srčanog udara, na primer kod dijabetičara veoma često izostane, jer su kod njih, zbog povišenog šećera u krvi, nervi (prenosioci osećaja bola) oštećeni. Kod diabetičara treba obavezno uraditi preventivni kardiološki pregled i ultrazvuk srca jer se neretko otkrije peboleli infakrt (na nogama). Kada se sami javljaju kardiologu, uglavnom je vrlo ozbiljno stanje ili već razvijeno srčano popuštanje.

Umor kao simptom srčanog udara

Naročito kod ženske populacije, kao predznak za srčani udar može biti malo intenzivniji umor.
Umor se najčešće pojavljuje nekoliko dana pred srčani udar. Kada osetite učestali umor i malaksalost odmah posetite kardiologa.

Ubrzan i nepravilan puls kao simptom srčanog udara

Infarkt srca dovodi do poremećaja ritma, koji mogu biti životno ugrozavajući. Puls često ubrzan i nepravilan pa je uz to praćen i vrtoglavicom, gubitkom daha i osećajem slabosti, Hladan znoj je jedan od čestih simptoma srčanog udara.

Slabost kao simptom srčanog udara

Ukoliko vam hodanje ili obavljanje nekih lakših dnevnih poslova predstavlja veoma veliki napor, potrebno je da se odmah obratite vašem kardiologu.

Šta da uradite kada prepoznate simptome srčanog udara?

Ono što statistika pokazuje jeste to, da preko 50% ljudi koji su imali infarkt nisu odmah zatražili pomoć lekara već su čekali preko dva sata pre nego što su pozvali hitnu pomoć, a to je, naravno, greška.
Ono što treba da uradite, ukoliko prepoznate neke od napred opisanih simptoma, jeste to da odmah pozovete hitnu medicinsku pomoć i da jasno i kratko opišete tegobu koja vas je zadesila.
Takođe je potrebno, da se doslovno pridržavate preporuke koju ste dobili prilikom poziva hitne pomoći.

Kako leči srčani udar? Zlatni sat, vreme javljanja lekaru je najbitnije za prognozu i lečenje

Srčani udar, odnosno, infarkt miokarda danas se u velikom broju slučajeva izleči ukoliko se bolesnik javi na vreme.
Postoje dva načina putem kojih se leči infarkt srca i to:

• lekovi koji pomažu da se otopi krvni ugrušak (tromb) u krvnom sudu srca i
• mehaničko otvaranje začepljenog krvnog suda putem uvođenja specijalnih žica, balona, stentova, katetera u krvne sudove srca.

Preboleli ste srčani udar, šta dalje?

Nakon što ste preboleli srčani udar najvažnije je da odaberete svog kardiologa čije ćete savete poštovati.
Naravno da je potrebno da redovno uzimate lekove koji su vam prepisani i da pratite njihove efekte na vaš organizam, naročito ako se njihovom upotrebom pojave neželjeni efekti.

Takođe, potrebno je da redovno odlazite na kardiološke kontrole kao i da lečite i druge bolesti ukoliko ih imate. Ono što je veoma bitno jeste to da se, ukoliko uočite nekakve nove tegobe, odmah javite vašem kardiologu.

Osim toga, osobe koje su imale srčani udar, pa su puštene iz bolnice kući, moraju da promene svoju ishranu. Kao i svoje navike onako kako ih bude posavetovao lekar. 

KAKO SPREČITI INFARKT MIOKARDA (SRČANI UDAR) 

Isključiti odnosno lečiti faktore koji dovode do infakta.

Povišen krvni pritisak (7 SAVETA ZA SNIZAVANJE KRVNOG PRITISKA)

Diabetes (šećerna bolest)

Povišene masnoće u krvi (holesterol, trigliceridi)

Pušenje

Konzumiranje psihoaktivnih supstnci (alkohol, droge)

Fizička neaktivnost

Gojaznost 

Lečiti povišen krvni pritisak. Pročitajte 7 saveta za lečenje hipertenzije.
Pravilna ishrana, individualno prilagođena. Posebna je dijeta za diabetičare, za povišen holesterol i trigliceride, za gojaznost, poremećaje štitne zlezde.
Stroge i brze dijete nisu preporučene jer su nezdrave, pa je stoga potrebno postepeno mršaviti uz savet lekara.

Fizička aktivnost i srčani udar

Dokazano je da ljudi koji se bave sportom duže žive a i opšte je poznato da se bavljenjem sportom pozitivno utiče na ljudsko zdravlje, te da se vežbanjem čuva organizam od niza bolesti i poremećaja.
S tim u vezi, veoma je važno da upražnjavate neku od fizičkih aktivnosti. Međutim, ukoliko su kod osobe povećani rizici za srčani udar, potrebno je konsultovati se sa kardiologom koji će odrediti intenzitet kojim se mogu sprovoditi vežbe.
Ono što sigurno neće škoditi je šetnja, plivanje  i vožnja bicikla u prirodi.

Stres i srčani udar

Danas su ljudi zbog užurbanog načina življenja mnogo više izloženi stresu nego ranije tako da su skoro izgubili sposobnost da aktiviraju prirodnu reakciju opuštanja.
S obzirom da je stres postao svakodnevica ljudskog života zasigurno se može reći da je veoma štetan i opasan po zdravlje.
Da biste izbegli stres potrebno je da se dovoljno odmarate, slušate umirujuću muziku, lagano vežbate, okružite se pozitivnim osobama, boravite u prirodi što više, umesto kafe da uzimate čaj itd.

Srčani udar i kardiološke kontrole

Najvažnije je da redovno odlazite kod lekara kako biste kontrolisali pritisak, masnoće i šećer u krvi i na taj način rizik da se dobije srčani udar sveli na najmanju meru.

Leave a Reply